preskoči na sadržaj

Osnovna škola Vjekoslav Parać Solin

Login
Tražilica
LIK 2017.

Poziv

Vremenik 2016./2017.

Kalendar natjecanja

E-identitet HUSOŠ

Riječ dana

 

TREMA?
Imaš li tremu prije ispita ili usmenog odgovaranja?



Hrabri telefon

 
 
     Slikar Vjekoslav Parać rođen je u Solinu 2.veljače 1904., a umro je u Zagrebu 4. kolovoza 1986. godine. Rođen je kao prvo od petero djece oca Ive i majke Milke, rođene Srdar iz Kaštel Gomilice. Pučku školu je završio u Solinu, a gimnazijsko školovanje u Splitu.
    1926. godine diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod profesora Ljube Babića. Studij nastavlja na Sorbonni u Parizu od 1929. do 1931. godine gdje polazi predavanja iz povijesti umjetnosti i gdje radi kod O. Friesza i A. Lhotea. Nakon Pariza uči fresko slikarstvo na akademiji u Rimu kod prof. F. Ferrazzia.  1936. godine postaje honorarni profesor na Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu, a od 1940. je profesor na Srednjoj tehničkoj školi u Splitu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata sudjeluje u partizanskom pokretu.
     Nakon rata postaje direktor Galerije umjetnina u Splitu, a bio je jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske – podružnice za Dalmaciju. 1950. godine izabran je za izvanrednog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje radi sve do 1972. godine. 1973. godine izabran je za člana JAZU (danas HAZU). 1976. godine dobitnik je nagrade "Vladimir Nazor" - za životno djelo.
    Stvara i izlaže svoja djela počevši od 1929. godine samostalno ili grupno sve do retrospektivne izložbe 1984. godine u Zagrebu. U početku slika na tragu impresionista (Povratak na polje, La Coupole). Siguran crtež, zagasiti tonovi, osobita izražajnost likova ribara i težaka, portreta, mrtve prirode, dalmatinskih pejzaža zastupljeni su u nizu njegovih djela (Mljekarice, Kaštelanke, Proljeće, Cipal na tanjuru, Portret sestre u starinskoj nošnji). Izradio je monumentalne i epske kompozicije na freskama u Klisu (1936.-1939.), Solinu (1957.) te slike i crteže s temama iz hrvatske povijesti (Brodovlje Petra Krešimira IV, Doba kralja Tomislava). Djela iz trećeg desetljeća stvaralaštva (Povratak s polja, Ručak pod maslinom, Ruševine amfiteatra, U vrime jematve, Na brodu, Rimske uljanice, Dvije mljekarice) usklađeni su i povezani svi karakteristični elementi njegova slikarstva. Okosnica njegova opusa je realizam uz prisutnu poetsku komponentu. Opus mu značajan zahvat u sadržaje iz rodnog kraja, vezanost za zemlju i čovjeka, ekspresivnost oblika i čulnost boja.
     Naša škola s ponosom nosi  ime Vjekoslava Paraća od 9. ožujka 1992. godine. 
 
            
 
Paraći (Solin)
 
Više o slikaru Vjekoslavu Paraću možete pronaći u sljedećim monografijama u našoj knjižnici:

      
  • Vjekoslav Parać / predgovor i izbor Nevenka Bezić Božanić. Split: Čakavski sabor, 1977.
  • Vjekoslav Parać / tekst Igor Zidić. Zagreb: Moderna galerija: Art studio Azinović, 2010.

SLIKE VJEKOSLAVA PARAĆA

Autoportret

Agave

Agnes

Bukolički motiv

Dolazak pape Aleksandra III. u Zadar

Freske u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Klisu

Kupačice

Mljekarice

Mrtva priroda

Mrtva priroda s vedutom

Pariz 1931.

Pred skloništem

Trgovina pred splitskom lukom




preskoči na navigaciju