Prvi svibnja  ili Međunarodni praznik rada je praznik kojim pripadnici i simpatizera radničkog pokreta obilježavaju sjećanje na svoja dostignuća, odnosno žrtve koje su njihovi pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava.

Prvi svibanj je svoj korijen imao u odluci vodećih američkih sindikata da, inspirirani pobjedom svojih kanadskih kolega, godine 1884. zahtijevaju donošenje zakona kojim bi se ustanovilo maksimalno osam sati rada dnevno. Taj je zakon trebalo donijeti do 1. svibnja 1886. godine. Kada se to nije dogodilo, došlo je do velikog štrajka u SAD, a u Chicagu  i do krvavih Haymarket nereda.

Otada se u SAD, a kasnije i u svim zemljama svijeta, Međunarodni praznik rada obilježavao velikim paradama i demonstracijama, koje su najčešće organizirali socijalistički, komunistički, anarhistički i drugi lijevo orijentirani pokreti.

Nakon Okotobarske revolucije, Prvi svibanj je postao državni praznik u SSSR-u, a potom i u drugim komunističkim državama. Kao državni praznik ga je ustanovila i Njemačka za vrijeme Hitlerove vladavine. .

Zbog komunističkih konotacija, u SAD se radnički pokret odrekao Prvog svibnja, a Praznik rada slavi se prvi ponedjeljak u rujnu.

Katolička crkva je 1. svibnja  proglasila Danom  Sv. Josipa radnika.