preskoči na sadržaj

Osnovna škola Vjekoslav Parać Solin

Login
Predmetna nastava

Razredna nastava

eTwinning

EU - Kutak za učenje

 

Hrabri telefon

Vijesti i obavijesti - školska godina 2019./2020.
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Europski dan logopedije 2020.
Autor: Nada Topić, 4. 3. 2020.

Europski dan logopedije obilježava se  6. ožujka. Svake je godine taj dan posvećen određenoj problematici s područja jezično-govorno-glasovne komunikacije kojom se bave logopedi. Tema Europskog dana logopedije u 2020. godini su Poteškoće čitanja i pisanja. U nastavku pročitajte savjete naše logopedinje Diane Burazin.


Djeca u školi  počinju učiti čitati i pisati. Nekoj djeci učenje čitanja i pisanja protječe glatko i, bez velikih teškoća, no određenom broju djece ovladavanje vještinom čitanja i pisanja predstavlja teškoću. 

Ne morate se zabrinuti ako vaše dijete u prvom razredu često griješi, ne stavlja razmake, interpunkcijske znakove, veliko početno slovo , zamjenjuje neke glasove ili ih piše zrcalno.  Potrebno je početi s predvježbama čitanja i pisanja koje obuhvaćaju: - vježbe slušne i vizualne percepcije, - uvježbavanje lateralizacije, - orijentaciju u prostoru, - vježbe grafomotorike, - vježbe gnostičkih sposobnosti (koncentracije, izdržljivosti, pamćenja), - vježbe fonematskog sluha i vježbe sekvencioniranja fonematskog materijala, - vježbe slušne analize i sinteze i s vremenom će se kod djeteta koje se uredno razvija te pogreške smanjiti i one neće biti toliko učestale.

No, ako primijetite da dijete ima daleko veće poteškoće s čitanjem, s  razumijevanjem pročitanog, da  čita jako sporo, često slovka, zamjenjuje neka slična slova kao što su slova m i n, a i e  ili b i d, često zamijeni red ili slogove, dodaje, izostavlja ili premješta slova svakako se obratite logopedu na pregled koji će dijagnosticirati problem. Kao i kod svakog poremećaja ili bolesti važna je rana dijagnostika i utvrđivanje teškoća. Uz individualan rad i kontinuiran tretman logopeda kroz niz logopedskih vježbi  i ta djeca uspijevanju svladati problem.

Kada govorimo o teškoćama čitanja i pisanja, vrlo je važno razlikovati specifične teškoće (disleksija – čitanja i disgrafija – pisanja) od nespecifičnih teškoća (gdje su teškoće čitanja i pisanja sekundarne prirode: kognitivno zaostajanje, oštećenje vida ili sluha, nedovoljan govorno-jezični razvoj...) te uobičajene teškoće koje se javljaju prilikom ovladavanja čitanja i pisanja.  
Djeca s disleksijom su uglavnom prosječno ili nadprosječno inteligentna, veoma kreativna, sa posebnim vizualnim načinom razmišljanja, dobro pamte i reproduciraju gradivo koje uče slušanjem. Naravno da to učenicima predstavlja velike poteškoće u razumijevanju  sadržaja iz svih nastavnih predmeta, matematičkih zadataka i  dr. S vremenom motivacija za učenje u školi i  kod kuće opada, dijete troši vrlo mnogo vremena na učenje i rad, ali bez većeg uspjeha. Neuspjehu u školi pridružuju se i slabe ocjene .

Prilikom pisanja, isto kao i kod čitanja, djeca s disgrafijom često zamjenjuju slova unutar jednog sloga, zamjenjuju glasove b i d, m i n , t i d,  k i g, ispuštaju slova ili slogove, prisutne su nepravilnosti u motoričkoj izvedbi slova, nedostaju kvačice na slovima i  dr. 
Problem disleksije i disgrafije  nije nerješiv, ali ga  ne treba ni olako shvatiti. Zato su pravodobno prepoznavanje, suradnja roditelja, učitelja i terapeuta koji se bave disleksijom, posebno važni. Simptomi disleksije mogu se ukloniti, ublažiti, oblikovati i, samim time, pobijediti jer prestaju biti okosnicom onoga što čini negativni identitet.

 

VIDLJIVI SIMPTOMI DISLEKSIJE:

  • teškoće pri čitanju – slovkanje, nepovezivanje riječi
  • teškoće pri pisanju – izostavljanje slova u pisanju, zamjena slova ili slogova
  • neuredan rukopis
  • teškoće u pronalaženju primjerenog značenja riječi
  • teškoće u razumijevanju teksta
  • teškoće pri izražavanju misli u pisanom obliku
  • poteškoće pri upotrebi zamjenica i priloških oznaka
  • zabune u orijentaciji “ lijevo-desno” ili “ gore-dolje”
  • neprecizno i pogrešno ponavljanje onog što čuje
  • teškoće u matematici, vezane uz nizove brojeva ili redoslijed matematičkih operacija
  • teškoće u orijentaciji „jučer – danas – sutra“ (što je bilo jučer, što je danas, a što će biti sutra), te pri orijentaciji na satu

SAVJETI RODITELJIMA

  • Nemojte dijete proglasiti lijenim ako izbjegava čitanje i pisanje.
  • Nemojte zahtijevati da čita „naglas“.
  • Nemojte ga uspoređivati sa drugom djecom u razredu.
  • Nemojte stalno prigovarati da mu je rukopis neuredan.
  • Ohrabrite ga da smije raditi i polako ako mu je to lakše.
  • Otvoreno razgovarajte o stvarima koje mu ne idu za rukom.
  • Pohvalite ga za sve što učini dobro.
  • Surađujte s djetetovim učiteljima i objasnite im s kojim i kakvim se teškoćama dijete susreće.
  • Nemojte razvijati osjećaj krivice ni kod sebe niti kod samog djeteta, jer se tako uništava djetetovo samopouzdanje i smanjuje se mogućnost napretka.
  • Predlažite  aktivnosti u kojima je kreativan i maštovit.
  • Javite se logopedu radi točne dijagnostike i potrebnog uključivanja djeteta u tretman s vježbama čitanja i pisanja, gdje će se dati naglasak na vezu slovo-glas.
  • Recite djetetu da su i mnoge poznate osobe (npr. Tom Cruise, Hans Christian Andersen, Leonardo da Vici , Steve McQueen i dr.) imale disleksiju.

Na stranicama HUD-a, Hrvatska udruga za disleksiju, nalazi se popis korisnih vježbenica:

VJEŽBENICE, RADNI LISTOVI

  • Marko Alerić, Katarina Franjčec, Jezik i ja 1, čitanje i pisanje s razumijevanjem, vježbenica iz hrvatskog jezika za učenike 1. do 4.razreda osnovne škole, Alfa, Zagreb, 2002.
  • Vesna Hrvoj, Katica Puškarić, Pokaži što znaš, vježbenica za razvoj grafomotorike 1, (5-7 g.), Foma, Zagreb
  • Vesna Hrvoj, Katica Puškarić, Pokušaj nešto novo, vježbenica za razvoj grafomotorike 2, (6-7 g.), Foma, Zagreb
  • Katica Puškarić, Pripremi se za školu!, vježbenica – priprema za polazak u školu, Foma, Zagre
  • Katica Puškarić, Glasovima do slova, vježbenica namijenjena logopedima, učiteljima, odgojiteljima i roditeljima u radu s predškolskom i školskom djecom, Foma, Zagreb
  • Željka Vučinić, Učimo opažati, Vježbenica za opažanje i snalaženje u prostoru (4-7g.), Foma, Zagreb
  • Željka Vučinić, Mala škola, Vježbenica za pripremu polaska djeteta u školu, Foma, Zagreb
  • Željka Vučinić, Hoću-mogu, vježbe za razvoj vizualne sposobnosti i motorike, Foma, Zagreb
  • Silvija Philipps, Igre olovkom, predvježbe pisanja, (3-6 g.), Foma, Zagreb
  • Lucija Puljak, Mirjana Pešec, Vježbenica za razvoj grafomotorike, predvježbe za pisanje, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
  • Ksenija Agičić: Igre slovima, listovi za vježbanje glasovne osjetljivosti i utvrđivanje oblika slova, Školska knjiga, Zagreb,
  • Mira Čudina-Obradović, Matematika prije škole, radni listovi za djecu od 5 do 7 godina, Školska knjiga, Zagreb,
  • Mira Čudina-Obradović, Čitanje prije škole, radni listovi, Školska knjiga, Zagreb,
  • Vrabec, Lovrić, ABC školica, radni listići za razvijanje sposobnosti i spretnosti nužnih za početno učenje pisanja, Školska knjiga, Zagreb,

 

Domaća aplikacija  Glaskalica namijenjena je učenju raspoznavanja glasova u riječi, što je jedan od preduvjeta za učenje čitanja, ali i  pisanja. Aplikacija je rađena u suradnji sa SUVAG-om i udrugama koje pomažu djeci s teškoćama u komunikaciji.

Pripremila: Diana Burazin, prof. logoped

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju